Morske alge

Ove biljke najbogatiji su izvori minerala, mikroelemenata i retkih elemenata, neophodnih za pravilan rad našeg organizma Vakame, kombu, nori, hidiki… samo su neki od, za naše uši egzoticnih, naziva morskih algi. Vec po zvucanju može se zakljuciti da su japanskog porekla, što znaci da se u njihovoj kuhinji najviše i koriste, ali se jedu i u vecini ostalih obalskih i primorskih zemalja. Dele se u cetiri grupe: smede, zelene, crvene i plavozelene (koje su mikroskopski male), a neki ih nazivaju i morski korov. No da li je to baš tako, zakljucite sami posle citanja ovog teksta. Alge su najbogatiji izvor minerala, minerala u tragovima i retkih elemenata. Tacnije, svih 77 minerala kojih ima u morskoj vodi – ima i u algama, a organizmu je neophodno njih 56 za pravilan rad. Medu njima oni cije je “punjenje” negativno imaju dve važne pozitivne osobine: u velikoj meri povecavaju prenos i iskoristljivost hranljivih sastojaka iz namirnica, kao i vitamina i drugih dodataka ishrani, i povezuju se s otrovima i teškim metalima koji dospevaju u naš organizam i izbacuju ih, što su dokazala klinicka ispitivanja sprovedena u SAD i Nemackoj. Smatra se da one svoje hranljive sastojke, neophodne našem telu, ispoljavaju u želatinastoj, pihtijastoj formi, pa su zbog toga lako iskoristljivi. Bitno je znati i da u algama mnogih elemenata ima daleko više nego u “zemaljskom” povrcu i vocu! Takode, one sadrže posebne vrste biljnih vlakana sa zanimljivim svojstvima: na primer, alginska kiselina se pokazala kao važan detoksifikator radioaktivnih izotopa i teških metala. Jela napravljena od algi, ili s njima kao dodatkom, bogat su izvor narocito joda (neophodan za pravilan rad štitne žlezde, koja reguliše metabolizam: ubrzava celijske reakcije, povecava iskorišcenost kiseonika, utice na sintezu belancevina…), kalcijuma (nužnog za izgradnju kostiju i zuba, pravilan rad srca i funkcionisanje nervnog sistema), gvožda (u vidu hemoglobina prenosi kroz krvotok kiseonik do svih celija), magnezijuma (podstice aktivnost enzima neophodnih za rad srca), kalijuma (prirodno sredstvo prevencije povišenog krvnog pritiska, koji celije snabdeva energijom), natrijuma, kojeg ima u optimalnom odnosu s kalijumom, cime se obezbeduje balans telesnih tecnosti, silicijuma, hroma (uz pomoc insulina reguliše nivo šecera u krvi), bakra (štiti obloge živaca, daje arterijama gipkost, potrebnu za apsorpciju gvožda), cinka i selena (antioksidanti koji uništavaju “slobodne radikale”, uzrocnike mnogih vrsta raka i drugih oštecenja). Alge sadrže i mnoge vitamine: A, B2, B6 i, što je važno vegeterijancima – B12. No, moramo reci da se naucnici još uvek spore oko toga da li je to pravi B12, ili molekul koji lici na njega, ali naš organizam ne može da ga iskoristi. Ipak, engleski istraživaci smatraju da su otkrili kako bi alge mogle biti izvor tog vitamina. Naime, njega proizvodi bakterija koju obicno nalazimo samo kod životinja, a vitamin B12 koji su otkrili u jednoj vrsti morske alge mogao bi ga preraditi pomocu tih bakterija iz morske vode koja ih okružuje. Uz sve pobrojano, u algama ima i belancevina (više u crvenim nego u smedim), a aminokiseline u njima su dobro izbalansirane, i, što je još bitnije, sadrže sve esencijalne, koje naše telo ne može da proizvede samo. Jedna od najvažnijih je glutaminska kiselina, koja poboljšava mentalne i sposobnosti nervnog sistema, obezbeduje energiju, a smatra se i da pomaže u borbi protiv alkoholizma, šizofrenije i žudnje za slatkišima! Alge, doduše, jedva da sadrže masnoce, što ih preporucuje onima koji imaju problema s težinom (jer ujedno i stimulišu metabolizam, to jest sagorevanje kalorija), a posebno malo imaju omega-3 i omega-6 polinezasicenih masnih kiselina, ali zato zahvaljujuci mineralima, vitaminima i elementima u tragovima, potpomažu optimalno iskorišcavanje omega-3 i omega-6 unetih drugim namirnicama. U tradicionalnoj azijskoj medicini morske alge se koriste i kao protivupalno sredstvo, posebno kod ozlede tkiva, kao sredstvo za lecenje genitalnog i herpesa zostera, da sprece pogoršanje bolova u kolenima… Alge se, inace, u bioducanima prodaju sušene, pa ih je potrebno natopiti 10–15 minuta pre upotrebe.